Seljačka buna
Seljačka buna
AUTOR: AUGUST ŠENOA
Roman Augusta Šenoe “Seljačka buna” prvotno je, 1887. godine, izlazio u nastavcima u Vijencu, da bi 1878. godine izašao kao knjiga. U romanu je stajala posveta Mihovilu Pavlinoviću, vođi hrvatskog narodnog preporoda u Dalmaciji.
“Seljačka buna” najbolje je i najpoznatije djelo Augusta Šenoe u kojem je ispisao povijest.
U predgovoru romana naveo je sve dokumente koje je proučio te je spomenuo i da su sve osobe koje su u romanu spomenute uistinu i stvarne, odnosno da su postojale.
Autor je navedeno spomenuo jer je smatrao da se jedino upoznavanjem s povijesnim činjenicama može iznijeti prava i istinita priča o tadašnjim zbivanjima. Ovim povijesnim romanom August Šenoa suočio je sadašnjost s prošlošću, smatrajući da je povijest upravo učiteljica života.
Kratak sadržaj
Radnja “Seljačke bune” započinje 1564. godine, krajem veljače, u Susjedgradu. Prošlo je već gotovo godinu dana kako je suprug Ursule Hening preminuo. Ursula nema sinove, ali ima dvije kćeri i dva zeta. Kći Anka udana je za bogatog velikaša, Mihovila Konjskog, dok je druga kćer Marta u dana za Stjepka Gregorijanca koji je sin podbana Ambroza Gregorijanca.
U obitelji Hening već više od sto godina u posjedu su dva imanja, Stubica i Susjed i oni se ne smiju dijeliti. Ona su posjed Dore Arland koja se udala za Heninga I. Već neko vrijeme Ursula vodi parnicu oko posjeda protiv rođaka koji je Susjedgrad prodao protupravno Franji Tahiju. Kada je Ursula otišla u posjet kćerima, Tahi je u gluho doba noći uselio na oba imanja.
U kući Ilije Gregorića seljaka iz Brdovca, slijepi Jurko koji je u pratnji kćeri Jane, priča o prokletstvu koje prati obitelj Hening. Naime, obitelj Hening je proklela starica jer joj je Dora Arland zavela, a potom ubila sina koji je bio jedinac. Par dana nakon događaja Ilija je u kuću primio uskoka Marka Nožinu. Uskoro su shvatili da su se obojica borili protiv Turaka pa odluče postati kao braća.
Matija Gubec spominje se na kraju prve četvrtine romana u događaju kada ga nećak Đuro Mogaić zamoli ako bi se mogao što prije oženiti s Janom, Jurkovom kćeri jer ga Tahi zove da ide u vojsku iako on to ne mora. Matiju Gupca je posjetio i Stjepko Gregorijanec kako bi ga zamolio da mu pomogne kako bi Ursula vratila svoj posjed. Naime, Gubec je bio vrlo popularan među kmetovima.
Kada su Tahijevi sluge odlučili na silu odvesti Đuru Mogaića, Gubec je odlučio pomoći Stjepku Gregorijancu. Nakon toga, Ursula se vratila na svoj posjed, uz pomoć kmetova.
Ban Petar Erdödy kreće s vojskom na pohod na Susjed, a pomoći će mu i Gašpar Alapić, brat sadašnje supruge Barbare. Banova pokojna supruga bila je Tahijeva kći. Ursuli su podrška njezini zetovi i podban Ambroz.
Vodio se veliki krvavi obračun u kojem je podban porazio bana i oteo mu zastavu i mač. 1565. godine u Saboru u Zagrebu smijenjen je podban Ambroz Gregorijanec. Zajedno s Ursulom i njezinim zetovima bio je optužen za veliku izdaju.
Tahi se tada u pobjedničkom stilu vratio na Susjed te je nastavio mučiti kmetove i sitno plemstvo.
1566. godine u rujnu poginuo je Nikola Zrinjski u sukobu kod Sigeta, a ubrzo nakon toga iznenada je umro i ban Petar. Sestra Nikole Zrinjskog, Jelena Tahi, u svemu tome vidjela je sudbinu. Tahi je za to vrijeme sanjao Arlandovu Doru i žrtve.
1567. godine Hrvatska je dobila dva bana – Franju Frankopana Slunjskog koji je bio zadužen za vojna pitanja i biskupa Đuru Draškovića koji je bio zadužen za politička pitanja.
Đuro Drašković imao je u planu riješiti spor oko imanja Hening – Tahi brakom Tahijeva sina Gavre i Sofije. On šalje Sofijina zaručnika Milića pod izlikom izvršenja davnog Ursulinog zavjeta da oslobodi Đuru Mogaića.
1567. godine na sam Uskrs došlo je do velikog pokolja kmetova u Stubici ispred crkve. Nedužni kmetovi ubijeni su jer su odbili predati ključeve svojih klijeti Tahiju. Jelena Tahi umrla je, a zadnjim riječima proklela je svoga supruga zbog ubojstva nedužnih ljudi, zbog zločina koje je počinio i zbog nevjere.
1572. godina, godina je velike gladi. Ljudi od gladi umiru. Kmetovi naporno rade na polju da bi preživjeli, a među njima je i Jana. Nakon napornog rada za vrijeme ručka na polju, Janu siluje Tahi. Nakon toga je poludjela misleći da je Arlandova Dora.
Na Duhove 1572. godine, Ilija i Gubec više nisu mogli podnositi zla koja je činio Tahi pa dogovaraju protiv njega bunu. Pomoći će im Ursula i Stjepko. Drmačić, koji je slovio za glavnog spletkara, odaje seljacima da im oni pomaže samo kako bi što prije smekšali Tahija za ženidbu. Gubec, koji se osjetio izdano, odlučio je bunu proširiti na sve kmetove i osloboditi ih.
Svi planovi koji su postojali oko toga da se brakom razriješi parnica, padaju u vodu kada Nožina dolazi s Mogaićem i Milićem koje je spasio od Turaka.
Pripreme za bunu tekle su tiho. Polako su se budili Kranjska, Zagorje, Štajer i Uskoci. Kao simbol početka bune izabrano je pijetlovo pero.
U zadnjoj četvrtini romana, godine 1573. na pokladnu noć, počela je buna. Jedno po jedno selo priključuje se buni, a autor navodi i sve njihove vođe. Šimun Drmančić bio je potkupljen te je u skladu s planom morao seljake uvjeriti da su njihovi vođe u dogovoru s Turcima.
Ilija je vodio seljačku bunu u Sloveniji, međutim kada je čuo za Drmančićevu izdaju, povukao se prema Hrvatskoj, a za sobom je palio sve gospodsko. Bio je poražen pored Klanjca, ali uspio je pobjeći.
Za to vrijeme Gubec se nalazi u Gornjoj Stubici te prima vijest kako dolazi vojska koju vodi ban Gašpar Alapić. Gubec je odmah napravio plan bitke, probudio i potaknuo ljude te ohrabrio svoju vojsku. Održao je govor koji je inspirirao njegove ljude, a u njemu je bila rečena sva bol njegovog naroda.
Vodila se žestoka bitka, a žrtava je bilo na obje strane. No, na kraju je banova vojska bila jača. Mogića je bio ranjen, a Gubec ga je potom odnio u crkvu gdje je on i umro.
Gubec se predao u zamjenu za živote svojih seljaka. Alapić je slavio veliku pobjedu, no Gubec u zatvoru nije klonuo duhom. Vjerovao je da će jednom doći vrijeme kada će se osvetiti i kada će njegov narod biti sretan.
Slijedi u romanu pripovijedanje koje je epilog.
Stjepka Greogrijanca je u Mokricama posjetio fratar te mu je donio pozdrave od dvaju mrtvaca. Jedan od njih je Stjepkov otac Ambroz. On je fratra zamolio da mu pomogne opomenuti sina ako će raditi zlo. Drugi mrtvac je Matija Gubec koji je Stjepku oprostio to što ga je izdao.
Nadalje, iz fratrova pripovijedanja saznajemo kako je Matija Gubec umro. Naime, on ga je pratio na mučilište kada su ga stavili na prijestolje i stavili mu na glavu užarenu krunu.
Ilija Gregorić bio je uhvaćen i ubijen u Zagrebu, no nije bio mučen. Drmančić ga je uhvatio jer je za njega dobio 500 zlatnika. Uskok Nožina osvetio se Drmančiću za izdaju nakon mnogo godina kada ga je konačno pronašao.
Ursula je dobila svoj Susjed parnicom i na kraju 1574. godine isplatila je Tahijevu djecu.
Tahi je doživio veliku starost, a umro je od straha kada je vidio Janu odjevenu kao Arlandova Dora. Poludjevši, Dora se bacila kroz prozor.
Vrsta djela: roman
Vrijeme radnje: druga polovica 16. stoljeća (radnja započinje krajem veljače 1564. godine).
Mjesto radnje: okolica Zagreba – Susjedgrad, Stubica
Likovi: Matija Gubec, Ursula Hening, Franjo Tahi, Jana, Đuro Mogaić, Sofija Hening,Šimun Drmančić, seljaci…
Analiza likova
Matija Gubec – glavni lik u romanu. Kmet iz Stubice koji je bio ugledan, hrabar i vrijedan. Svi seljaci su ga poštivali zbog svoje dobrote. Obrazovao se kod starog rođaka župnika kod kojeg je naučio i čitati i pisati. Tamo je više puta pročitao i Sveto pismo koje mu je bilo glavna vodilja kasnije u životu. Živi sa starom majkom, a jedina preostala rodbina mu je još samo nećak Đuro Mogaić. Nakon što mu majka umre, a zaručnicu njegova nećaka Janu, tahi siluje, Gubec odluči organizirati bunu jer više nije imao što za izgubiti. Borio se za pravdu, slobodu i jednakost. Vjerovao je da su plemići i kmetovi ljudi koji su bili jednaki i koji su zaslužili jednakost u ophođenju. Suosjeća s narodom i vjeruje da će jednoga dana on biti sretan i da borba nije bila uzaludna.
Bilješka o autoru
August Šenoa rođen je 14. studenoga 1838. godine u Zagrebu. U roditeljskom domu stekao je ljubav prema umjetnosti. Poslije smrti majke 1848. godine, završivši u Zagrebu osmi razred, odlazi u Pečuh k rođacima, gdje 1850. godine završava prvi razred gimnazije.
Vraća se u Zagreb gdje maturira 1857. godine u gornjogradskoj gimnaziji, i upisuje se na Pravoslovnu akademiju. Od početka listopada 1859. godine nastavlja pravni studij u Pragu. Tu ostaje do 1865. godine. Ne položivši na vrijeme određene ispite bio je prisiljen baviti se novinarstvom te se vraća u Zagreb i radi u redakciji “Pozor”.
1868. godine postaje gradski bilježnik. Iste godine vjenča se sa Slavom pl. Ištvanić. Postaje ravnatelj hrvatskoga zemaljskog kazališta 1870. godine postaje i dramaturg.
Njegov prvi roman “Zlatarevo zlato” izlazi 1871. godine. Dvije godine kasnije, 1873. godine, postao je gradski senator i napušta kazalište. Od 1874. godine do smrti uređuje hrvatski književni časopis “Vijenac”.
Umro je 13. prosinca 1881. godine. Ležeći bolestan diktirao je Kletvu govoreći:
“Nedajte mi umrjeti, imam još toliko toga za napisati”.
Najpoznatija djela su mu: “Seljačka buna”, “Zlatarevo zlato”, “Prosjak Luka”, “Mladi gospodin”, “Prijan Lovro”, “Diogeneš”, “Kanarinčeva ljubovca”,”Vječni Žid” i “Zagrebulje”.
AUTOR: AUGUST ŠENOA
Roman Augusta Šenoe “Seljačka buna” prvotno je, 1887. godine, izlazio u nastavcima u Vijencu, da bi 1878. godine izašao kao knjiga. U romanu je stajala posveta Mihovilu Pavlinoviću, vođi hrvatskog narodnog preporoda u Dalmaciji.
“Seljačka buna” najbolje je i najpoznatije djelo Augusta Šenoe u kojem je ispisao povijest.
U predgovoru romana naveo je sve dokumente koje je proučio te je spomenuo i da su sve osobe koje su u romanu spomenute uistinu i stvarne, odnosno da su postojale.
Autor je navedeno spomenuo jer je smatrao da se jedino upoznavanjem s povijesnim činjenicama može iznijeti prava i istinita priča o tadašnjim zbivanjima. Ovim povijesnim romanom August Šenoa suočio je sadašnjost s prošlošću, smatrajući da je povijest upravo učiteljica života.
Kratak sadržaj
Radnja “Seljačke bune” započinje 1564. godine, krajem veljače, u Susjedgradu. Prošlo je već gotovo godinu dana kako je suprug Ursule Hening preminuo. Ursula nema sinove, ali ima dvije kćeri i dva zeta. Kći Anka udana je za bogatog velikaša, Mihovila Konjskog, dok je druga kćer Marta u dana za Stjepka Gregorijanca koji je sin podbana Ambroza Gregorijanca.
U obitelji Hening već više od sto godina u posjedu su dva imanja, Stubica i Susjed i oni se ne smiju dijeliti. Ona su posjed Dore Arland koja se udala za Heninga I. Već neko vrijeme Ursula vodi parnicu oko posjeda protiv rođaka koji je Susjedgrad prodao protupravno Franji Tahiju. Kada je Ursula otišla u posjet kćerima, Tahi je u gluho doba noći uselio na oba imanja.
U kući Ilije Gregorića seljaka iz Brdovca, slijepi Jurko koji je u pratnji kćeri Jane, priča o prokletstvu koje prati obitelj Hening. Naime, obitelj Hening je proklela starica jer joj je Dora Arland zavela, a potom ubila sina koji je bio jedinac. Par dana nakon događaja Ilija je u kuću primio uskoka Marka Nožinu. Uskoro su shvatili da su se obojica borili protiv Turaka pa odluče postati kao braća.
Matija Gubec spominje se na kraju prve četvrtine romana u događaju kada ga nećak Đuro Mogaić zamoli ako bi se mogao što prije oženiti s Janom, Jurkovom kćeri jer ga Tahi zove da ide u vojsku iako on to ne mora. Matiju Gupca je posjetio i Stjepko Gregorijanec kako bi ga zamolio da mu pomogne kako bi Ursula vratila svoj posjed. Naime, Gubec je bio vrlo popularan među kmetovima.
Kada su Tahijevi sluge odlučili na silu odvesti Đuru Mogaića, Gubec je odlučio pomoći Stjepku Gregorijancu. Nakon toga, Ursula se vratila na svoj posjed, uz pomoć kmetova.
Ban Petar Erdödy kreće s vojskom na pohod na Susjed, a pomoći će mu i Gašpar Alapić, brat sadašnje supruge Barbare. Banova pokojna supruga bila je Tahijeva kći. Ursuli su podrška njezini zetovi i podban Ambroz.
Vodio se veliki krvavi obračun u kojem je podban porazio bana i oteo mu zastavu i mač. 1565. godine u Saboru u Zagrebu smijenjen je podban Ambroz Gregorijanec. Zajedno s Ursulom i njezinim zetovima bio je optužen za veliku izdaju.
Tahi se tada u pobjedničkom stilu vratio na Susjed te je nastavio mučiti kmetove i sitno plemstvo.
1566. godine u rujnu poginuo je Nikola Zrinjski u sukobu kod Sigeta, a ubrzo nakon toga iznenada je umro i ban Petar. Sestra Nikole Zrinjskog, Jelena Tahi, u svemu tome vidjela je sudbinu. Tahi je za to vrijeme sanjao Arlandovu Doru i žrtve.
1567. godine Hrvatska je dobila dva bana – Franju Frankopana Slunjskog koji je bio zadužen za vojna pitanja i biskupa Đuru Draškovića koji je bio zadužen za politička pitanja.
Đuro Drašković imao je u planu riješiti spor oko imanja Hening – Tahi brakom Tahijeva sina Gavre i Sofije. On šalje Sofijina zaručnika Milića pod izlikom izvršenja davnog Ursulinog zavjeta da oslobodi Đuru Mogaića.
1567. godine na sam Uskrs došlo je do velikog pokolja kmetova u Stubici ispred crkve. Nedužni kmetovi ubijeni su jer su odbili predati ključeve svojih klijeti Tahiju. Jelena Tahi umrla je, a zadnjim riječima proklela je svoga supruga zbog ubojstva nedužnih ljudi, zbog zločina koje je počinio i zbog nevjere.
1572. godina, godina je velike gladi. Ljudi od gladi umiru. Kmetovi naporno rade na polju da bi preživjeli, a među njima je i Jana. Nakon napornog rada za vrijeme ručka na polju, Janu siluje Tahi. Nakon toga je poludjela misleći da je Arlandova Dora.
Na Duhove 1572. godine, Ilija i Gubec više nisu mogli podnositi zla koja je činio Tahi pa dogovaraju protiv njega bunu. Pomoći će im Ursula i Stjepko. Drmačić, koji je slovio za glavnog spletkara, odaje seljacima da im oni pomaže samo kako bi što prije smekšali Tahija za ženidbu. Gubec, koji se osjetio izdano, odlučio je bunu proširiti na sve kmetove i osloboditi ih.
Svi planovi koji su postojali oko toga da se brakom razriješi parnica, padaju u vodu kada Nožina dolazi s Mogaićem i Milićem koje je spasio od Turaka.
Pripreme za bunu tekle su tiho. Polako su se budili Kranjska, Zagorje, Štajer i Uskoci. Kao simbol početka bune izabrano je pijetlovo pero.
U zadnjoj četvrtini romana, godine 1573. na pokladnu noć, počela je buna. Jedno po jedno selo priključuje se buni, a autor navodi i sve njihove vođe. Šimun Drmančić bio je potkupljen te je u skladu s planom morao seljake uvjeriti da su njihovi vođe u dogovoru s Turcima.
Ilija je vodio seljačku bunu u Sloveniji, međutim kada je čuo za Drmančićevu izdaju, povukao se prema Hrvatskoj, a za sobom je palio sve gospodsko. Bio je poražen pored Klanjca, ali uspio je pobjeći.
Za to vrijeme Gubec se nalazi u Gornjoj Stubici te prima vijest kako dolazi vojska koju vodi ban Gašpar Alapić. Gubec je odmah napravio plan bitke, probudio i potaknuo ljude te ohrabrio svoju vojsku. Održao je govor koji je inspirirao njegove ljude, a u njemu je bila rečena sva bol njegovog naroda.
Vodila se žestoka bitka, a žrtava je bilo na obje strane. No, na kraju je banova vojska bila jača. Mogića je bio ranjen, a Gubec ga je potom odnio u crkvu gdje je on i umro.
Gubec se predao u zamjenu za živote svojih seljaka. Alapić je slavio veliku pobjedu, no Gubec u zatvoru nije klonuo duhom. Vjerovao je da će jednom doći vrijeme kada će se osvetiti i kada će njegov narod biti sretan.
Slijedi u romanu pripovijedanje koje je epilog.
Stjepka Greogrijanca je u Mokricama posjetio fratar te mu je donio pozdrave od dvaju mrtvaca. Jedan od njih je Stjepkov otac Ambroz. On je fratra zamolio da mu pomogne opomenuti sina ako će raditi zlo. Drugi mrtvac je Matija Gubec koji je Stjepku oprostio to što ga je izdao.
Nadalje, iz fratrova pripovijedanja saznajemo kako je Matija Gubec umro. Naime, on ga je pratio na mučilište kada su ga stavili na prijestolje i stavili mu na glavu užarenu krunu.
Ilija Gregorić bio je uhvaćen i ubijen u Zagrebu, no nije bio mučen. Drmančić ga je uhvatio jer je za njega dobio 500 zlatnika. Uskok Nožina osvetio se Drmančiću za izdaju nakon mnogo godina kada ga je konačno pronašao.
Ursula je dobila svoj Susjed parnicom i na kraju 1574. godine isplatila je Tahijevu djecu.
Tahi je doživio veliku starost, a umro je od straha kada je vidio Janu odjevenu kao Arlandova Dora. Poludjevši, Dora se bacila kroz prozor.
Vrsta djela: roman
Vrijeme radnje: druga polovica 16. stoljeća (radnja započinje krajem veljače 1564. godine).
Mjesto radnje: okolica Zagreba – Susjedgrad, Stubica
Likovi: Matija Gubec, Ursula Hening, Franjo Tahi, Jana, Đuro Mogaić, Sofija Hening,Šimun Drmančić, seljaci…
Analiza likova
Matija Gubec – glavni lik u romanu. Kmet iz Stubice koji je bio ugledan, hrabar i vrijedan. Svi seljaci su ga poštivali zbog svoje dobrote. Obrazovao se kod starog rođaka župnika kod kojeg je naučio i čitati i pisati. Tamo je više puta pročitao i Sveto pismo koje mu je bilo glavna vodilja kasnije u životu. Živi sa starom majkom, a jedina preostala rodbina mu je još samo nećak Đuro Mogaić. Nakon što mu majka umre, a zaručnicu njegova nećaka Janu, tahi siluje, Gubec odluči organizirati bunu jer više nije imao što za izgubiti. Borio se za pravdu, slobodu i jednakost. Vjerovao je da su plemići i kmetovi ljudi koji su bili jednaki i koji su zaslužili jednakost u ophođenju. Suosjeća s narodom i vjeruje da će jednoga dana on biti sretan i da borba nije bila uzaludna.
Bilješka o autoru
August Šenoa rođen je 14. studenoga 1838. godine u Zagrebu. U roditeljskom domu stekao je ljubav prema umjetnosti. Poslije smrti majke 1848. godine, završivši u Zagrebu osmi razred, odlazi u Pečuh k rođacima, gdje 1850. godine završava prvi razred gimnazije.
Vraća se u Zagreb gdje maturira 1857. godine u gornjogradskoj gimnaziji, i upisuje se na Pravoslovnu akademiju. Od početka listopada 1859. godine nastavlja pravni studij u Pragu. Tu ostaje do 1865. godine. Ne položivši na vrijeme određene ispite bio je prisiljen baviti se novinarstvom te se vraća u Zagreb i radi u redakciji “Pozor”.
1868. godine postaje gradski bilježnik. Iste godine vjenča se sa Slavom pl. Ištvanić. Postaje ravnatelj hrvatskoga zemaljskog kazališta 1870. godine postaje i dramaturg.
Njegov prvi roman “Zlatarevo zlato” izlazi 1871. godine. Dvije godine kasnije, 1873. godine, postao je gradski senator i napušta kazalište. Od 1874. godine do smrti uređuje hrvatski književni časopis “Vijenac”.
Umro je 13. prosinca 1881. godine. Ležeći bolestan diktirao je Kletvu govoreći:
“Nedajte mi umrjeti, imam još toliko toga za napisati”.
Najpoznatija djela su mu: “Seljačka buna”, “Zlatarevo zlato”, “Prosjak Luka”, “Mladi gospodin”, “Prijan Lovro”, “Diogeneš”, “Kanarinčeva ljubovca”,”Vječni Žid” i “Zagrebulje”.
Seljačka buna
![Seljačka buna]()
Reviewed by Atraktiva
on
12:53
Rating:
شركة نقل اثاث بالرياض
OdgovoriIzbrišiشركة نقل اثاث بالرياض
شركة نقل عفش بالرياض
افضل شركة نقل اثاث بالرياض
افضل شركة نقل عفش بالرياض
شركة مقاولات بالرياض
شركة مقاولات بلاط بالرياض
شركة ترميمات بالرياض
شركة تنظيف بالرياض
شركة تنظيف منازل بالرياض
افضل شركة تنظيف منازل بالرياض
شركة مكافحة حشرات بالرياض
شركة كشف تسربات بالرياض
Bok prijatelji, ja sam Naomi Samuel, nova sam ovdje, ne znam kako stvari ovdje funkcioniraju, ali ovdje sam pročitala dobre komentare i dodat ću malo iz svog života jer će mnogima biti od koristi mi ovdje, u potrazi za odgovorima i odnosima za rješavanje problema. Bila sam četiri godine u vezi sa Samulom, on je prekinuo sa mnom, učinila sam sve da ga vratim, ali sve je bilo uzalud, toliko sam ga željela zbog ljubavi koju gajim prema svom mužu, pitala sam ga o svemu sam obećao, ali on je odbio. Objasnila sam problem svog odnosa s kolegicom na poslu i ona mi je predložila da se radije obratim ljubavniku koji bi mi mogao pomoći da napravim ljubavnu čaroliju da vratim muškarca kući, ali ja sam žena koja nikad nije vjerovala u magiju, imala sam nema izbora , probala sam, kontaktirala sam vrača i rekao mi je da nema problema da će sve biti u redu u roku od tri dana, moj bivši će mi se vratiti u roku od tri dana, dr alaba je bacio urok i svaka druga amajlija u njegovom do hrama u moje ime usred noći. Začudo, drugi dan je bilo oko podneva. 16.00 Zvali su me sa nepoznatog broja, nazvao me bivši muž, bila sam toliko iznenađena da sam se javila na telefon, vidjela da je to moj muž, dugo smo razgovarali i sve što je rekao je da mu je žao. . jer je sve bilo krivo, rekao je da želi da mu se vratim da me voli još više. Bila sam tako sretna i otišla sam kod njega, kako smo počeli sretno živjeti zajedno i dan danas. Od tada sam obećao da ću podijeliti svoje dobre vijesti s ljubavnim igrama koje rade savršeno bez ikakvih nuspojava. Imam čvrstu namjeru da netko za koga znam da ima problema u vezi može pomoći takvoj osobi upućujući mu jedinu pravu i moćnu provjeru pravopisa koja mi je pomogla riješiti problem u braku. email:drapata4@gmail.com možete mu poslati email ako vam je potrebna pomoć u vašoj vezi možete ga kontaktirati na WhatsApp i Viber na ovaj broj: +1(425) 477-2744
OdgovoriIzbrišiBio sam tako depresivan kad me ljubavnica ostavila zbog drugog tipa nakon što smo hodali pet godina, pokušao sam je moliti da mi se vrati, odbila je i rekla da više ne osjeća ništa prema meni. Postao sam tužan čovjek nakon svega što smo prošli kroz našu ljubav zajedno, nakon sve ljubavi koju smo dijelili u prošlosti, nisam mogao zamisliti svoj život bez nje, jer je moja ljubav prema njoj bila neprocjenjiva trgovina iz bilo kojeg razloga, jednog dana kada Pregledavao sam internet i vidio komentar o tome da ima moć vratiti bivšeg ljubavnika i odlučio sam se pokušati vidjeti tako što ću ga kontaktirati i on je odmah odgovorio i objasnio sam kroz što prolazim, a on je rekao da je drugi muškarac koristeći vudu čaroliju na njoj, zbog čega me je ostavila zbog njega, unatoč mojoj brizi za nju i obećao mi je pomoći da vratim svog ljubavnika, a također će mi pomoći da stavim čarolije na njega kako ne bi mogao uzvrati mi udarac u budućnosti, za manje od tri dana nepoznata osoba je ustrijelila tipa na Floridi i u roku od pet dana moja je djevojka bila u mojoj kući čekajući me da se vratim s posla, a kad sam došao, počela je molila, rekavši da joj je žao što nikada nije saznala što ju je snašlo. hvala DR APATA sada sam sretan sa svojom djevojkom i sada sve ide glatko. kontaktirajte apata za sve čarolije osvete i čarolije za bivše putem drapata4@gmail.com. Također ga možete kontaktirati na Whatsapp ili Viber na (+447307347648).
OdgovoriIzbriši