Budalaste želje - LEKTIRA
Budalaste želje
AUTOR: CHARLES PERRAULT
Priča “Budalaste želje” ili “Tri budalaste želje” francuska je književna bajka Charlesa Perraulta, objavljena 1697. godine, u volumenu pod nazivom “Histoires ou Contes du temps passé” (“Bakine priče ili priče iz davnih vremena”).
Priča opisuje život nezadovoljnog drvosječe koji se žalio da mu nebo nikada nije ispunilo nikakvu želju. Nakon što mu se ukazao Jupiter i rekao neka poželi što god hoće i on će mu ispuniti želje, drvosječa Blaž se uplašio. Pomislio je kako će mu žena Fanika pomoći oko smišljanja želja i kako će postati sretniji nakon što ih Jupiter ispuni.
Ipak, nerazboriti Blaž nije uspio poželjeti nešto što će mu promijeniti život, ali je zato bio sretan što mu je na kraju život ostao onakav kakav jest, nepromijenjen. Razmišljao je kako bi bilo da postane moćnik i vladar, ali je ipak pomogao svojoj ženi Faniki kojoj se zbog njegove nerazboritosti zaljepila kobasica na nos. Uspio je poželjeti neka se njezin izgled vrati u prvobitno stanje te su dalje živjeli sretno i skromno.
U nekim drugim inačicama ove priče se umjesto kobasica spominje crni puding kojeg je Blaž poželio.
Iako je Perrault ovu bajku napisao na humorističan način, ona ipak sadržava pouku na kraju priče. Ona nam govori da moramo iskoristiti sreću jer je često oni kojima je podarena ne znaju iskoristiti na ispravan način. Perrault je priču posvetio Mademoiselle de la C. (gospođi od la C-a), no nikada nije otkriveno tko je ta ženska osoba. Za nju je samo naveo kako se radi o osobi koja zna lijepo pripovijedati priče, ali do danas nije poznato radi li se o nekoj poznatoj autorici.
Vrijeme radnje: nekada davno
Mjesto radnje: na obalama rijeke Aheront, Blaževa i Fanikina kuća
Tema: tri budalaste želje koje je Blaž poželio i koje mu je nebo ispunilo
Ideja: ponekad i onome kojemu je sreća podarena, taj je ne zna na pravi način iskoristiti
Kratak sadržaj
Drvosječa Blaž sretno je oženjen živio sa svojom Fanikom, ali se često žalio, odmarajući se uz obalu rijeke Aheront, kako mu nebo nije nikada ispunilo ni jednu želju te je sada već bilo vrijeme da ih konačno usliši. Jednog dana, dok je izgovarao te riječi, ukazao mu se Jupiter, bog neba, s munjom u ruci. Blaž se u prvi mah prepao i stao na koljena, uzvikujući kako njemu ne treba ništa u životu.
Jupiter mu je rekao neka se ne boji jer je on došao samo zato jer je ganut njegovim jadikovanjem. Uz to, želio mu je ukazati da griješi. S obzirom na to da njegove želje nisu nikada bile ispunjene, Jupiter mu je rekao neka izabere tri želje za koje je u potpunosti siguran da želi da se ostvare. O tome će ovisiti Blažev budući život, stoga je potrebno dobro promisliti o kakvim željama je riječ jer će se one zaista ostvariti.
Blaž se iz šume uputio prema svojoj kući gdje ga je čekala Fanika. Nadao se da će mu ona znati savjetovati što da poželi. Ispričao joj je kako mu se ukazao Jupiter, a ona je odmah počela smišljati razne želje. Ipak, bila je to mudra žena koja je znala da se ne treba olako uhvatiti smišljanja želja te je rekla mužu kako bi bilo najpametnije da prespavaju i tek ujutro odluče što će poželjeti.
Blaž je poželio prije odlaska na počinak popiti malo ukusnog vina te je zamolio ženu neka mu ga donese. Uživajući u čašici pred kaminom, pomislio je kako bi bilo dobro ispeći koju kobasicu, s obzirom da vatra tako lijepo gori. Izrekavši to, njegova žena Fanika je primjetila kako se im približava jedna dugačka kobasica. Zavrištala je od straha i uskoro shvatila da je njezin bezobzirni Blaž upravo izgovorio prvu želju koja se istog časa ostvarila.
Postala je bijesna. Izgovorila je mužu svakakve pogrdne riječi kojih se sjetila te nije mogla vjerovati da je umjesto da poželi bisrje, dijamante, rubine ili carstvo, on poželio ni više ni manje nego kobasice. On joj se ispričavao zbog izgovorene želje i obećao da se to više neće ponoviti.
Fanika mu nije vjerovala jer je znala koliko je nerazborit. I zaista, nakon što se na njega dobro izvikala, on se osjećao povrijeđeno i pomislio kako bi bilo najbolje da je udovac. Zatim je na glas rekao kako su muškarci stvoreni da pate i dabogda se na Fanikin nos zaljepile kobasice!
On je izgovorio, a nebo je uslišalo njegovu želju. Naravno, Fanika je bila lijepa žena, ali s kobasicom na nosu, nije izgledala nimalo ljupko. Iako nije više lijepo izgledala, Blažu je kobasica ipak bila od koristi te je pomislio kako mu više od toga ni ne treba u životu.
Preostala mu je posljednja želja, pa je razmišljao kako bi bilo da postane vladar. Ipak su moć i veličina velika stvar, ali kako bi izgledala njegova žena s tom kobasicom na nosu? Upitao ju je želi li postati vladarica ili ipak želi da se sve vrati u prvotno stanje. Ona je dobro promislila. Iako bi joj godilo postati vladaricom, s kobasicom na nosu to ne bi lijepo izgledalo. Poželjela je ipak ostati drvosječina žena te je i posljednja želja bila ispunjena. Blaž nije postao vladar, ali je pored sebe ponovo imao lijepu i zgodnu ženu Faniku.
Likovi – Blaž, Fanika, Jupiter (bog neba)
Analiza likova
Blaž – umoran drvosječa koji se žalio na svoj život. Kada je Jupiter to čuo, obećao mu je ispuniti tri želje. No, Blaž nije znao to iskoristiti na pravi način. Zbog svoje nerazboritosti izgovorio je upravo dvije budalaste zbog kojih je kasnije požalio. Žena Fanika se pritom jako naljutila i razbjesnila, ali s obzirom na to da je nju zadesila jedna od njegovih želja i kobasica joj se priljepila za nos, odlučila je kako će ipak ostati drvosječina lijepa žena kao do sada, a ne ružna vladarica s kobasicom na nosu. Blaž je na kraju shvatio kakvu je pogrešku učinio, ali već je bilo kasno za ispravke te je u dogovoru sa Fanikom poželio da mu nebo ispuni i posljednju želju, a to je da se sve vrati u prvobitno stanje.
Baš kao što i sama pouka kaže na kraju priče, nerazboritim ljudima ispunjavanje želja ni ne priliči, stoga se Jupiter uzalud obratio Blažu u nadi da će mu pomoći.
Fanika – mudra žena koja je željela iskoristiti sreću koja je ukazana njezinom mužu. Upozorila ga je kako treba biti oprezan sa željama, ali nakon što je popio vrč vina, nije više znao što izgovara naglas te je nakon što je poželio jesti kobasice, njegova prva želja bila uslišana. Nakon što se zbog toga uzrujao, ponovo je poželio krivu stvar i naglas izgovorio neka se kobasica zaljepi Faniki na vrh nosa. Kakvu li je štetu učinio, naročito zbog toga što je ona zaista bila lijepa i zgodna… Kako bi ispravio pogrešku poželio je neka se sve vrati u prijašnje stanje jer je to i ona željela te je tako njegov trenutak sreće bio kratkog vijeka. Fanika je znala kako je on nerazborit, ali nije mogla učiniti ništa po tom pitanju. Nakon te avanture, život im se vratio u normalu.
Bilješka o autoru
Charles Perrault rođen je 12. siječnja 1628. godine u Parizu u Francuskoj u obitelji buržuja kao sedmo dijete Pierre Perraulta i Paquette Le Clerc. Od početka je imao sve uvjete da se školuje u najboljim ustanovama.
Zahvaljujući školovanju koje je imao Charles je na kraju bio visoko obrazovan čovjek koji je tijekom svog života radio puno toga, pa je tako pisao galantna djela o prijateljstvu i ljubavi, rasprave o književnosti. Unatoč svemu do kraja života je ostao najpoznatiji kao autor bajki s kojima su odrasle mnoge generacije.
Priče koje je pisao i u kojima nisu uživala samo djeca, imala su uporište u narodnim pričama. Neke od njih su preuzela braća Grimm, a neka su prenešena usmeno. Charles iza sebe ima nekoliko poznatih djela kao što su “Priče moje majke guske”.
U Pričama moje majke guske nalazile su se priče iz nižih slijeva društva koje je potom Charles prilagodio za čitatelje iz viših slojeva društva. Priče su bile sastavljene od osam bajki i činile su posebnu zbirku. Priče moje majke guske nizu izašle pod njegovim imenom nego pod imenom njegova sina.
Charles Perrault je bio veliki oslonac za sve mlađe generacije jer je u vječnoj borbi između starijih i mlađih zastupao one koji su smatrali kako se treba okrenuti novom načinu pisanja. Stariji su bili uvjereni da je pravi put onaj koji su slijedile generacije prije njih.
Bajke s kojima se proslavio su: “Mačak u čizmama”, “Crvenkapica”, “Pepeljuga” i “Modrobradi”. Prvu bajku “Usnula ljepotica” objavio je 1696. godine.
Umro je 16. svibnja 1703. godine u Parizu.
AUTOR: CHARLES PERRAULT
Priča “Budalaste želje” ili “Tri budalaste želje” francuska je književna bajka Charlesa Perraulta, objavljena 1697. godine, u volumenu pod nazivom “Histoires ou Contes du temps passé” (“Bakine priče ili priče iz davnih vremena”).
Priča opisuje život nezadovoljnog drvosječe koji se žalio da mu nebo nikada nije ispunilo nikakvu želju. Nakon što mu se ukazao Jupiter i rekao neka poželi što god hoće i on će mu ispuniti želje, drvosječa Blaž se uplašio. Pomislio je kako će mu žena Fanika pomoći oko smišljanja želja i kako će postati sretniji nakon što ih Jupiter ispuni.
Ipak, nerazboriti Blaž nije uspio poželjeti nešto što će mu promijeniti život, ali je zato bio sretan što mu je na kraju život ostao onakav kakav jest, nepromijenjen. Razmišljao je kako bi bilo da postane moćnik i vladar, ali je ipak pomogao svojoj ženi Faniki kojoj se zbog njegove nerazboritosti zaljepila kobasica na nos. Uspio je poželjeti neka se njezin izgled vrati u prvobitno stanje te su dalje živjeli sretno i skromno.
U nekim drugim inačicama ove priče se umjesto kobasica spominje crni puding kojeg je Blaž poželio.
Iako je Perrault ovu bajku napisao na humorističan način, ona ipak sadržava pouku na kraju priče. Ona nam govori da moramo iskoristiti sreću jer je često oni kojima je podarena ne znaju iskoristiti na ispravan način. Perrault je priču posvetio Mademoiselle de la C. (gospođi od la C-a), no nikada nije otkriveno tko je ta ženska osoba. Za nju je samo naveo kako se radi o osobi koja zna lijepo pripovijedati priče, ali do danas nije poznato radi li se o nekoj poznatoj autorici.
Vrijeme radnje: nekada davno
Mjesto radnje: na obalama rijeke Aheront, Blaževa i Fanikina kuća
Tema: tri budalaste želje koje je Blaž poželio i koje mu je nebo ispunilo
Ideja: ponekad i onome kojemu je sreća podarena, taj je ne zna na pravi način iskoristiti
Kratak sadržaj
Drvosječa Blaž sretno je oženjen živio sa svojom Fanikom, ali se često žalio, odmarajući se uz obalu rijeke Aheront, kako mu nebo nije nikada ispunilo ni jednu želju te je sada već bilo vrijeme da ih konačno usliši. Jednog dana, dok je izgovarao te riječi, ukazao mu se Jupiter, bog neba, s munjom u ruci. Blaž se u prvi mah prepao i stao na koljena, uzvikujući kako njemu ne treba ništa u životu.
Jupiter mu je rekao neka se ne boji jer je on došao samo zato jer je ganut njegovim jadikovanjem. Uz to, želio mu je ukazati da griješi. S obzirom na to da njegove želje nisu nikada bile ispunjene, Jupiter mu je rekao neka izabere tri želje za koje je u potpunosti siguran da želi da se ostvare. O tome će ovisiti Blažev budući život, stoga je potrebno dobro promisliti o kakvim željama je riječ jer će se one zaista ostvariti.
Blaž se iz šume uputio prema svojoj kući gdje ga je čekala Fanika. Nadao se da će mu ona znati savjetovati što da poželi. Ispričao joj je kako mu se ukazao Jupiter, a ona je odmah počela smišljati razne želje. Ipak, bila je to mudra žena koja je znala da se ne treba olako uhvatiti smišljanja želja te je rekla mužu kako bi bilo najpametnije da prespavaju i tek ujutro odluče što će poželjeti.
Blaž je poželio prije odlaska na počinak popiti malo ukusnog vina te je zamolio ženu neka mu ga donese. Uživajući u čašici pred kaminom, pomislio je kako bi bilo dobro ispeći koju kobasicu, s obzirom da vatra tako lijepo gori. Izrekavši to, njegova žena Fanika je primjetila kako se im približava jedna dugačka kobasica. Zavrištala je od straha i uskoro shvatila da je njezin bezobzirni Blaž upravo izgovorio prvu želju koja se istog časa ostvarila.
Postala je bijesna. Izgovorila je mužu svakakve pogrdne riječi kojih se sjetila te nije mogla vjerovati da je umjesto da poželi bisrje, dijamante, rubine ili carstvo, on poželio ni više ni manje nego kobasice. On joj se ispričavao zbog izgovorene želje i obećao da se to više neće ponoviti.
Fanika mu nije vjerovala jer je znala koliko je nerazborit. I zaista, nakon što se na njega dobro izvikala, on se osjećao povrijeđeno i pomislio kako bi bilo najbolje da je udovac. Zatim je na glas rekao kako su muškarci stvoreni da pate i dabogda se na Fanikin nos zaljepile kobasice!
On je izgovorio, a nebo je uslišalo njegovu želju. Naravno, Fanika je bila lijepa žena, ali s kobasicom na nosu, nije izgledala nimalo ljupko. Iako nije više lijepo izgledala, Blažu je kobasica ipak bila od koristi te je pomislio kako mu više od toga ni ne treba u životu.
Preostala mu je posljednja želja, pa je razmišljao kako bi bilo da postane vladar. Ipak su moć i veličina velika stvar, ali kako bi izgledala njegova žena s tom kobasicom na nosu? Upitao ju je želi li postati vladarica ili ipak želi da se sve vrati u prvotno stanje. Ona je dobro promislila. Iako bi joj godilo postati vladaricom, s kobasicom na nosu to ne bi lijepo izgledalo. Poželjela je ipak ostati drvosječina žena te je i posljednja želja bila ispunjena. Blaž nije postao vladar, ali je pored sebe ponovo imao lijepu i zgodnu ženu Faniku.
Likovi – Blaž, Fanika, Jupiter (bog neba)
Analiza likova
Blaž – umoran drvosječa koji se žalio na svoj život. Kada je Jupiter to čuo, obećao mu je ispuniti tri želje. No, Blaž nije znao to iskoristiti na pravi način. Zbog svoje nerazboritosti izgovorio je upravo dvije budalaste zbog kojih je kasnije požalio. Žena Fanika se pritom jako naljutila i razbjesnila, ali s obzirom na to da je nju zadesila jedna od njegovih želja i kobasica joj se priljepila za nos, odlučila je kako će ipak ostati drvosječina lijepa žena kao do sada, a ne ružna vladarica s kobasicom na nosu. Blaž je na kraju shvatio kakvu je pogrešku učinio, ali već je bilo kasno za ispravke te je u dogovoru sa Fanikom poželio da mu nebo ispuni i posljednju želju, a to je da se sve vrati u prvobitno stanje.
Baš kao što i sama pouka kaže na kraju priče, nerazboritim ljudima ispunjavanje želja ni ne priliči, stoga se Jupiter uzalud obratio Blažu u nadi da će mu pomoći.
Fanika – mudra žena koja je željela iskoristiti sreću koja je ukazana njezinom mužu. Upozorila ga je kako treba biti oprezan sa željama, ali nakon što je popio vrč vina, nije više znao što izgovara naglas te je nakon što je poželio jesti kobasice, njegova prva želja bila uslišana. Nakon što se zbog toga uzrujao, ponovo je poželio krivu stvar i naglas izgovorio neka se kobasica zaljepi Faniki na vrh nosa. Kakvu li je štetu učinio, naročito zbog toga što je ona zaista bila lijepa i zgodna… Kako bi ispravio pogrešku poželio je neka se sve vrati u prijašnje stanje jer je to i ona željela te je tako njegov trenutak sreće bio kratkog vijeka. Fanika je znala kako je on nerazborit, ali nije mogla učiniti ništa po tom pitanju. Nakon te avanture, život im se vratio u normalu.
Bilješka o autoru
Charles Perrault rođen je 12. siječnja 1628. godine u Parizu u Francuskoj u obitelji buržuja kao sedmo dijete Pierre Perraulta i Paquette Le Clerc. Od početka je imao sve uvjete da se školuje u najboljim ustanovama.
Zahvaljujući školovanju koje je imao Charles je na kraju bio visoko obrazovan čovjek koji je tijekom svog života radio puno toga, pa je tako pisao galantna djela o prijateljstvu i ljubavi, rasprave o književnosti. Unatoč svemu do kraja života je ostao najpoznatiji kao autor bajki s kojima su odrasle mnoge generacije.
Priče koje je pisao i u kojima nisu uživala samo djeca, imala su uporište u narodnim pričama. Neke od njih su preuzela braća Grimm, a neka su prenešena usmeno. Charles iza sebe ima nekoliko poznatih djela kao što su “Priče moje majke guske”.
U Pričama moje majke guske nalazile su se priče iz nižih slijeva društva koje je potom Charles prilagodio za čitatelje iz viših slojeva društva. Priče su bile sastavljene od osam bajki i činile su posebnu zbirku. Priče moje majke guske nizu izašle pod njegovim imenom nego pod imenom njegova sina.
Charles Perrault je bio veliki oslonac za sve mlađe generacije jer je u vječnoj borbi između starijih i mlađih zastupao one koji su smatrali kako se treba okrenuti novom načinu pisanja. Stariji su bili uvjereni da je pravi put onaj koji su slijedile generacije prije njih.
Bajke s kojima se proslavio su: “Mačak u čizmama”, “Crvenkapica”, “Pepeljuga” i “Modrobradi”. Prvu bajku “Usnula ljepotica” objavio je 1696. godine.
Umro je 16. svibnja 1703. godine u Parizu.
Budalaste želje - LEKTIRA
![Budalaste želje - LEKTIRA]()
Reviewed by Atraktiva
on
00:20
Rating:
Nema komentara: